Zamagljen vid može nastati zbog promjene dioptrije, umora očiju, suhog oka, katarakte, dijabetesa ili bolesti mrežnjače. Saznajte koji su najčešći uzroci i kada je potreban hitan oftalmološki pregled.
Zamagljen vid može se pojaviti postepeno ili iznenada, na jednom ili oba oka. Ponekad je posljedica umora, dugog gledanja u ekran ili neodgovarajuće dioptrije, ali može biti i znak bolesti oka ili drugog zdravstvenog problema.
Važno je obratiti pažnju na to kada je zamagljenje počelo, koliko traje, da li zahvata jedno ili oba oka i da li je praćeno bolom, crvenilom, bljeskovima, glavoboljom ili drugim simptomima.
Odmah se javite oftalmologu ili hitnoj službi ako:
Kada oblik očne jabučice, rožnjače ili očnog sočiva nije idealan, svjetlosni zraci ne fokusiraju se pravilno na mrežnjaču. Posljedica može biti mutan vid na daljinu, na blizinu ili na svim udaljenostima.
Najčešće refrakcione anomalije su:
Problem se najčešće koriguje naočalama ili kontaktnim sočivima, dok kod odgovarajućih kandidata mogu biti dostupne i metode poput laserske korekcije dioptrije.
Ako već nosite naočale, a vid je ponovo postao zamagljen, moguće je da se dioptrija promijenila i da je potreban novi pregled.
Dugotrajan rad za računarom, korištenje mobilnog telefona i intenzivno fokusiranje na blizinu mogu izazvati digitalno naprezanje očiju. Dok gledamo u ekran, obično trepćemo rjeđe, zbog čega suzni film brže isparava, a površina oka postaje suha.
Pored povremenog zamagljenja vida mogu se javiti:
Može pomoći pravilo 20–20–20: nakon svakih 20 minuta rada pogledajte oko 20 sekundi u predmet udaljen približno šest metara. Važno je i svjesno češće treptati, prilagoditi osvjetljenje i napraviti redovne pauze.
Suho oko je jedan od čestih uzroka promjenjivog i povremeno zamagljenog vida. Kada suzni film nije stabilan, površina rožnjače nije ravnomjerno vlažna, pa vid može kratkotrajno postati mutan i poboljšati se nakon treptanja.
Suhoća oka može biti povezana sa dugim gledanjem u ekran, klimatizovanim prostorijama, kontaktnim sočivima, određenim lijekovima, hormonskim promjenama i bolestima površine oka.
Ako se tegobe često ponavljaju, potreban je pregled kako bi se utvrdio uzrok i izabrala odgovarajuća terapija.
Veće promjene nivoa šećera u krvi mogu privremeno uticati na oblik i sposobnost fokusiranja očnog sočiva, zbog čega se dioptrija i oštrina vida mogu mijenjati.
Dugotrajno povišen šećer može oštetiti sitne krvne sudove mrežnjače i dovesti do dijabetičke retinopatije. Oštećeni krvni sudovi mogu propuštati tečnost ili krv, što može izazvati zamagljenje vida i trajno oštećenje ako se stanje ne otkrije i ne liječi na vrijeme.
Osobe sa dijabetesom treba da obavljaju redovne oftalmološke preglede čak i kada nemaju smetnje, jer se promjene na očnom dnu mogu razvijati bez ranih simptoma.
Upala rožnjače, spojnice, unutrašnjih dijelova oka ili očnog živca može dovesti do zamagljenja vida. Mogu se pojaviti i bol, crvenilo, osjetljivost na svjetlost, pojačano suzenje ili sekret.
Rizik od infekcije povećavaju:
Pojedine autoimune i sistemske bolesti, poput reumatoidnog artritisa, psorijaze i sistemskog lupusa, takođe mogu biti povezane sa upalnim promjenama oka.
Ako nosite kontaktna sočiva i pojave se bol, crvenilo i pad vida, uklonite sočiva i javite se oftalmologu što prije.
Nizak krvni pritisak može biti praćen vrtoglavicom, slabošću, preznojavanjem i kratkotrajnim zamagljenjem ili zatamnjenjem vida, naročito prilikom naglog ustajanja.
Mogući uzroci uključuju:
Ako se epizode često ponavljaju, potrebno je izmjeriti krvni pritisak i razgovarati sa porodičnim ljekarom.
Glaukom je grupa bolesti koje mogu oštetiti očni živac. Najčešći oblik, glaukom otvorenog ugla, obično se razvija postepeno i dugo ne izaziva primjetne simptome.
Akutno zatvaranje očnog ugla može nastati naglo i izazvati:
Ovo je hitno stanje. Ako imate navedene simptome, odmah se javite oftalmologu ili najbližoj hitnoj službi.
Redovni pregledi i mjerenje očnog pritiska važni su jer se hronični glaukom često otkrije prije nego što osoba primijeti gubitak vida.
Kod nekih osoba migreni prethode prolazni vizuelni simptomi, poznati kao aura. Mogu se pojaviti cik-cak linije, treperenje, svjetlucanje, slijepe tačke ili privremeno suženje vidnog polja.
Vizuelna aura se obično postepeno razvija i najčešće traje kraće od jednog sata. Može se pojaviti prije glavobolje, tokom nje ili bez glavobolje.
Prvi takav napad, simptomi koji se javljaju samo na jednom oku ili neuobičajeno dugotrajne smetnje zahtijevaju medicinsku procjenu kako bi se isključili problemi sa mrežnjačom, cirkulacijom ili očnim živcem.
Katarakta ili siva mrena predstavlja zamućenje prirodnog očnog sočiva. Najčešće se razvija postepeno sa starenjem, ali se može pojaviti i ranije zbog povrede, dijabetesa, određenih lijekova ili drugih faktora.
Pored zamagljenog vida, mogu se javiti:
U početnim fazama naočale mogu privremeno pomoći. Kada katarakta počne značajnije ometati svakodnevne aktivnosti, liječi se operacijom tokom koje se zamućeno prirodno sočivo zamjenjuje vještačkim intraokularnim sočivom.
Nakon približno 40. godine prirodno očno sočivo postepeno gubi elastičnost, pa oko sve teže fokusira predmete na blizinu. Ovo stanje naziva se prezbiopija i predstavlja uobičajenu promjenu povezanu sa starenjem.
Najčešći znaci su:
Prezbiopija se može korigovati naočalama za čitanje, progresivnim naočalama, kontaktnim sočivima ili, kod određenih pacijenata, drugim metodama korekcije vida.
Abrazija rožnjače je površinsko oštećenje providnog prednjeg dijela oka. Može nastati zbog nokta, grančice, prašine, pijeska, stranog tijela ili nepravilnog korištenja kontaktnih sočiva.
Česti simptomi su:
Oko možete nježno isprati čistom vodom ili sterilnim fiziološkim rastvorom. Nemojte ga trljati i ne pokušavajte sami vaditi predmet koji je zaboden u oko.
Ako bol, osjetljivost ili zamagljenje ne prolaze, potreban je oftalmološki pregled.
Mrežnjača je sloj osjetljiv na svjetlost koji se nalazi u zadnjem dijelu oka. Oštećenje njenog centralnog dijela, krvnih sudova ili odvajanje mrežnjače mogu izazvati zamagljen ili iskrivljen vid.
Rizik mogu povećati:
Posebno su upozoravajući nagla pojava velikog broja novih mušica, bljeskova ili tamne sjenke koja se širi preko vidnog polja. Takvi simptomi mogu ukazivati na pukotinu ili odvajanje mrežnjače i zahtijevaju hitan pregled.
Vid ne zavisi samo od oka. Očni živac prenosi informacije do centra za vid u mozgu, pa bolest ili povreda na bilo kojem dijelu tog puta može izazvati zamagljenje, duple slike, nedostatak dijela vidnog polja ili gubitak vida.
Mogući uzroci uključuju:
Naglo zamagljenje vida praćeno spuštenim uglom usana, slabošću ili utrnulošću jedne strane tijela, otežanim govorom ili iznenadnom jakom glavoboljom može biti znak moždanog udara. Odmah pozovite hitnu pomoć.
Optički neuritis je upala očnog živca. Često izaziva slabljenje vida na jednom oku, bol pri pokretanju oka i promjenu u doživljaju boja.
Može nastati samostalno, nakon infekcije ili u sklopu neuroloških i autoimunih bolesti. Ponekad je povezan sa multiplom sklerozom, ali njegova pojava ne znači automatski da osoba ima ovu bolest.
Nagli pad vida na jednom oku i bol pri pokretanju oka zahtijevaju pregled oftalmologa i, prema potrebi, neurologa.
Tokom trudnoće hormonalne i fiziološke promjene mogu privremeno uticati na vid. Međutim, zamagljen vid, bljeskovi ili tačkice pred očima mogu biti i znak preeklampsije, ozbiljnog poremećaja koji se najčešće razvija nakon 20. nedjelje trudnoće.
Upozoravajući simptomi mogu uključivati:
Promjene vida u trudnoći ne treba ignorisati. Odmah kontaktirajte ginekologa ili hitnu službu, posebno ako su praćene glavoboljom ili povišenim pritiskom.
| Način pojave | Mogući uzroci | Šta uraditi? |
|---|---|---|
| Postepeno, bez bola | Promjena dioptrije, katarakta, prezbiopija | Zakažite redovni oftalmološki pregled |
| Promjenjivo, poboljšava se nakon treptanja | Suho oko, digitalno naprezanje | Pravite pauze i zakažite pregled ako se ponavlja |
| Naglo, uz bol i crvenilo | Akutni glaukom, upala ili povreda oka | Hitan pregled |
| Bljeskovi, mušice ili zavjesa u vidu | Pukotina ili odvajanje mrežnjače | Hitan pregled istog dana |
| Uz slabost, utrnulost ili problem sa govorom | Mogući moždani udar | Odmah pozovite hitnu pomoć |
Pregled je preporučljivo zakazati ako zamagljenje vida:
Oftalmološki pregled može uključivati mjerenje vidne oštrine i dioptrije, pregled prednjeg segmenta oka, mjerenje očnog pritiska, širenje zjenica i pregled očnog dna te dodatnu dijagnostiku prema nalazu.
Nemojte nagađati uzrok. Detaljan oftalmološki pregled može pokazati da li je potrebna nova dioptrija, liječenje bolesti oka ili dodatna dijagnostika.
Može. Dug rad na računaru, nedovoljno treptanje, suho oko i nedostatak sna mogu izazvati prolazno zamagljenje. Ako smetnje ne prolaze nakon odmora ili se često ponavljaju, potreban je pregled.
Kratkotrajno zatamnjenje ili zamagljenje nakon naglog ustajanja može biti povezano sa padom krvnog pritiska. Ako se često ponavlja, traje duže ili dovodi do nesvjestice, obratite se ljekaru.
Ne. Promjena dioptrije je čest uzrok, ali zamagljenje mogu izazvati i suho oko, katarakta, dijabetes, upala, glaukom, migrena ili bolest mrežnjače.
Pojedinačne mušice mogu biti bezazlene, naročito ako su dugo prisutne i ne mijenjaju se. Nagla pojava mnogo novih mušica, bljeskova ili sjenke u vidnom polju zahtijeva hitan pregled mrežnjače.
Da. Promjene nivoa šećera mogu privremeno uticati na fokusiranje, dok dugotrajno povišen šećer može oštetiti krvne sudove mrežnjače i izazvati dijabetičku retinopatiju.
Hitno je ako se pojavi naglo, ako je praćen jakim bolom i crvenilom oka, bljeskovima, zavjesom u vidnom polju, neurološkim simptomima ili ako nastane nakon povrede.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled i individualni savjet oftalmologa.
Laserska korekcija dioptrije omogućava dugoročno smanjenje ili uklanjanje zavisnosti od naočala i ko...
Najčešće izvođen operativni zahvat na svijetu.
Najčešće oboljenje kod osoba koje boluju od dijabetesa.
Prilagođeni tretmani mrežnjače
Nekada je suho oko bilo opisivano kao jedan od simptoma u okviru drugih oboljenja oka. Danas je suho...
Astigmatizam je jedna od najčešćih refrakcionih anomalija oka. Kod nekih osoba je blag i ne pravi veće smetnje, dok kod drugih može izazvati zamućen vid, glavobolje, naprezanje očiju i nelagodu pri čitanju, radu na računaru ili vožnji. U nastavku saznajte šta je astigmatizam, zašto nastaje, kako se dijagnostikuje i koje su mogućnosti korekcije vida.
Pročitajte višeZdrav vid ključ je i zdravog života. Zato je važno redovno, čak i bez simptoma, obavljati oftalmološke preglede.
Pročitajte višeOči su prvo što primijetimo na nekoj osobi, a boja oka nas očara. Kako zapravo nastaje boja oka i da li možemo uticati na nastanak boje naših očiju'
Pročitajte više